Osnivanje i registracija privrednih društava, poljoprivrednih gazdinstava i obrta
Poljoprivreda
Studija upotrebne vrijednosti zemljišta na području općine Gračanica
Osnovni podaci o ukupnom broju registrovanih poljoprivrednih gazdinstava
Prirodni uslovi u pogledu zemljišta, vode, klime i slično su relativno zadovoljavajući za razvoj poljoprivrede.
Kada je u pitanju poljoprivreda, Grad Gračanica se ubraja u razvijenije Općine/Gradove Tuzlanskog kantona. U prilog ovoj činjenici govori i podatak da je Gračanica drugi Grad na Kantonu po iznosu do sada isplaćivanih novčanih podrški od 2,5-3,0 mil. KM.
Međutim, ako posmatramo našu poljoprivredu sa aspekta iskorištenosti prirodnih resursa, raspoloživih kapaciteta i ljudskog potencijala, on još uvijek nije dostigao zadovoljavajući nivo. Područje grada sa aspekta zemljišta raspolaže izuzetnim potencijalom koji je nedovoljno iskorišten.
Na poljoprivredno zemljište otpada 67% ukupnog zemljišta grada. U strukturi poljoprivrednog zemljišta sa aspekta katastarske kulture na oranice otpada 8.964 ha, voćnjake 1.695 ha, livade 965 ha i pašnjake 1.471 ha.
Preko 80% poljoprivrednog zemljišta je brdovito (300-600 m.n.v.) srednjeg kvaliteta pogodnog za poluintenzivnu stočarsku i voćarsku proizvodnju. Oko 25% poljoprivrednog zemljišta je pogodno za intenzivne poljoprivredne aktivnosti uglavnom u nizijskim predjelima u dolini rijeke Spreče i spada u kategorije I-IV klase te ovo zemljište treba u potpunosti zaštititi.Veoma mali dio obradivog zemljišta se navodnjava, iako postoje mogućnosti značajnog povećanja ovih površina.
Poseban problem predstavlja minirano zemljište i oko 200 ha u dolini Spreče ugroženog od poplava. Ogroman potencijal leži u oranicama i sve koje imaju manji nagib potencijalno se mogu iskoristiti za intenzivan razvoj voćarske i povrtlarske proizvodnje. Najznačajnije investicije bi bile u sisteme za navodnjavanje
Najveći broj livada se koristi za košnju i ishranu stoke. Pašnjaci zauzimaju 11,34 % poljoprivrednog zemljišta što je vrlo značajan resurs za razvoj stočarstva. Kvalitet ovih pašnjaka je izuzetno visok i uz mala ulaganja oni se mogu prevesti u livade odnosno voćnjake (ovisno o nagibu).
Najznačajnije proizvodnje u oblasti poljoprivrede na području grada Gračanica su peradarstvo, u brdskim dijelovima općine govedarstvo i voćarstvo, a u ravničarskim proizvodnja povrća i krmnih kultura.
U oblasti stočarstva najvažnije mjesto zauzimaju peradarstvo i govedarstvo. Iskorištenost kapaciteta za proizvodnju pilećeg mesa i jaja je na dosta dobrom nivou i pored brojnih problema koji prate ovu proizvodnju, pa je naša općina na prvom mjestu u BiH u peradarskoj proizvodnji. Najveći problem predstavlja nedostatak tvornice za proizvodnju hrane. Proizvodnja junećeg mesa i mlijeka još uvijek nisu dostigle nivo koji zaslužuju ako uzmemo u obzir naše mogućnosti za proizvodnju stočne hrane. Postojeći kapaciteti nisu u potpunosti iskorišteni, a i za podizanje novih potrebna su značajnija ulaganja kako u izgradnju objekata, tako i u nabavku kvalitetnih grla i opreme. Razlog za ovakvo stanje je u ograničenom pristupu finansijskim izvorima, kao i mogućnost otplate kredita.
Posljednjih godina značajne investicije su uložene u podizanje novih voćnjaka. Ovdje poseban problem predstavlja nedostatak znanja za intenzifikaciju proizvodnje (principi rezidbe, zaštite, ampelotehnologije i dr.) kao i nedostatak navodnjavanja i prerađivačkih kapaciteta. Voćarstvo nije razvijeno u skladu sa potencijalom općine. Za razvoj voćarstva moguće je iskoristiti zemljišta na južnim ekspozicijama i sa blagim do umjerenim nagibima na kojima se trenutno proizvode ratarske kulture od kojih su i do deset puta manji finansijski efekti. U ovoj oblasti postoje vrlo dobri uslovi za integralnu i organsku proizvodnju.
Ozbiljnije bavljenje proizvodnjom povrća je uglavnom ograničeno zbog malih parcela i nemogućnosti primjene mehanizacije, nedostatka sistema za navodnjavanje. Proizvodnja je na području općine uglavnom tradicionalna te je potrebno posebnu pažnju posvetiti edukaciji. Povrtlari moraju nastojati što više proizvoditi u zaštićenom prostoru. Ovaj prelazak nije moguć bez znatnih finansijskih sredstava i podrške stručnjaka. Proizvođači povrća u plastenicima postižu dosta dobre rezultate, ali su mala ulaganja u proširenje kapaciteta zbog nedostatka sredstava.
Odlika za sve oblasti poljoprivredne proizvodnje je da na gazdinstvu uglavnom radi proizvođač sa svojim ukućanima. Zapošljavanje sezonske radne snage nije uobičajeno. Troši se dosta ručnih radnih sati što znatno poskupljuje proizvodnju.
Mehanizacija je prilično zastarjela, a nedostaju i brojni priključci (prskalice, sadilice, sijačice, međuredni kultivatori, silažni kombajni, grablje za sijeno, samoutovarne prikolice i t.d.).
Grad karakteriše umjereno-kontinentalna klima. Posljednjih godina vremenske prilike nisu išle na ruku poljoprivrednim proizvođačima zbog elementarnih nepogoda (poplave, grad, suša idr.). Agroekološke karakteristike općine determiniše i reljef prostora. U ravnicama uz rijeku Spreču organizuje se proizvodnja ozimih strnih žitarica i kukuruza, ratarskih kultura i povrća na otvorenom polju i u plastenicima. Na višim nadmorskim visinama značajan je dio pašnjaka i livada pogodnih za razvoj stočarstva (govedarstvo i ovčarstvo), a u posljednje vrijeme i podizanje velikog broja novih zasada voćnjaka visokostablašica i jagodičastog voća.
Poljoprivredna djelatnost je takođe uslovljena razmještajem stanovnika i tradicionalnim načinom življenja na manjim posjedima. Jedno od osnovnih obilježja jeste usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost.
U Registar poljoprivrednih gazdinstava upisano je 1.890 porodičnih gazdinstva koja su u prosjeku veličine 1,5-2 ha. Posjedi su sastavljeni od 5-7 parcela.Više od 5 ha ima samo 5% seoskih domaćinstava. Preko 60% domaćinstava ima posjed ispod 2 ha. Na tako malim posjedima nije moguće zasnovati neku ozbiljniju proizvodnju iz sljedećih razloga: smanjena mogućnost primjene mehanizacije, otežano odvodnjavanje i navodnjavanje, poštivanje plodoreda i gradnja infrastrukture i slično.
Iz navedenog se da zaključiti da područje grada Gračanica karakterizira usitnjena i nespecijalizirana poljoprivredna proizvodnja te nerazvijeno tržište. Stoga je potrebno u područje poljoprivrede ugraditi marketinški način razmišljanja i tržišnog nastupa. Istraživanje i izrada programa proizvodnje autohtonih i specifičnih proizvoda, te koncipiranje strateških proizvodnih programa koji će omogućiti razvoj porodičnih imanja, treba biti kontinuirani zadatak.